- GreenLeaf Academy
- No Comments
Onečišćenje plastikom postalo je jedan od najznačajnijih ekoloških problema, budući da brzo rastuća proizvodnja jednokratnih plastičnih proizvoda nadmašuje sposobnost svijeta da se sa njima nosi. Onečišćenje plastikom najvidljivije je u azijskim i afričkim zemljama , gdje su sistemi odvoza smeća često neučinkoviti ili uopće ne postoje. Ali razvijeni svijet,također ima problema sa pravilnim prikupljanjem odbačene plastike, to se posebno odnosi na zemlje sa niskim stopama recikliranja.
Kako se to dogodilo?
Plastika napravljena od fosilnih goriva stara je nešto više od jednog stoljeća. Proizvodnja i razvoj hiljade novih plastičnih proizvoda ubrzani su nakon Drugog svjetskog rata, tako transformirajući moderno doba da bi život bez plastike danas bio neprepoznatljiv.
Za razliku od višekratnih plastičnih proizvoda koji i nakon velikog broja korištenja ne gube na kvaliteti, plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu gube na vrijednosti te postaju otpad nakon samo jednog korištenja. Jednokratne slamke, vlažne maramice, dostavna ambalaža za hranu, razni omoti za hranu, pribor za jelo i slični proizvodi koriste se samo nekoliko minuta, a u okolišu ostaju nerazgrađeni i nekoliko stotina godina.
Plastika u brojevima
Neke ključne činjenice:
Polovina plastike ikad proizvedene, proizvedena je u posljednjih 15 godina.
Proizvodnja se eksponencijalno povećala, sa 2,3 miliona tona 1950. na 448 miliona tona do 2015.
Svake godine oko 8 miliona tona plastičnog otpada završi u okeanima iz obalnih zemalja.
Koliko god plastika bila neophodna za naš svakodnevni život, treba znati da ona sadrži razne aditive koji joj se dodaju kako bi se poboljšala njena svojstva. A upravo prisutnost aditiva može uzrokovati dodatne probleme. Aditivi kao što su stabilizatori, plastifikatori, veziva poboljšavaju svojstva plastike, produžuju njen vijek trajanja.
Sadržaj aditiva plastiku čini jačom i fleksibilnijom. Prema novim istraživanjima potrebno je najmanje 400 godina da se ona razgradi.
Količina plastičnog otpada u svijetu
Količina plastičnog otpada u svijetu je na putu da se gotovo utrostruči do 2060. godine, od čega će polovina završiti na deponijama, a manje od petine će biti reciklirano, navodi se u novom izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.
Ukoliko se ne preduzmu radikalne mjere da se ograniči potražnja, produži trajanje proizvoda i poboljša upravljanje otpadom i recikliranje, zagađenje plastikom će se povećati zajedno sa gotovo tri puta većom upotrebom plastike usljed rasta broja stanovnika i prihoda.
U izvještaju se procjenje da će 2060. gotovo dvije trećine plastičnog otpada činiti proizvodi kratkog vijeka, kao što su ambalaža, jeftini proizvodi i tekstil.
U izvještaju se procjenjuje da će se, bez novih politika, globalna potrošnja plastike povećati sa 460 miliona tona, kolika je bila 2019, na 1.231 miliona tona 2060, što je brži rast od većine drugih sirovina.
Rast će biti najveći u zemljama u razvoju u Africi i Aziji, mada će države članice OECD 2060. godine i dalje proizvoditi mnogo više plastike po stanovniku (u prosjeku 238 kilograma godišnje) u odnosu na zemlje koje nisu članice te organizacije (77 kilograma).
Na globalnom nivou, plastični otpad će se za četiri decenije uvećati sa 353 miliona na 1.014 miliona tona. Količina plastike koja će završiti u životnoj sredini će se udvostručiti na 44 miliona tona godišnje, a plastični otpad u jezerima, rijekama i okeanima biće više nego tri puta veći.
Najveći dio zagađenja dolazi od makroplastike, ali veliki problem predstavlja curenje mikroplastike iz predmeta kao što su tekstil i gume.
Predviđeni rast potrošnje plastike i plastičnog otpada ostvariće se uprkos očekivanom povećanju upotrebe reciklirane plastike u proizvodnji nove robe i tehnološkom napretku.
Ukoliko bi bile preduzete regionalne akcije, koje bi se sastojale od fiskalnih i regulatornih politika prvenstveno u zemljama OECD, plastični otpad bi mogao da se smanji za petinu, a curenje plastike u životnu sredinu bi bilo prepolovljeno, što bi uticalo na smanjenje globalnog BDP-a za 0,3 odsto do 2060.
Globalna akcija, koja bi podrazumijevala da se navedene politike primjenjuju u cijelom svijetu, smanjila bi plastični otpad za trećinu i gotovo potpuno eliminisala zagađenje životne sredine plastikom, a takve mjere bi smanjile globalni BDP za 0,8 %.
